Renault 8 Gordini je koncept koji najavljuje povratak legendarnog imena kao niskog, dvosedog električnog kupea, dug samo 4,12 metra, sa pogonom na zadnja dva točka i elektromotorom od 270 KS (198 kW) u karoseriji od karbonskih vlakana. Renault ga je pokazao 24. septembra u Parizu, uoči Pariskog sajma automobila, kao dizajnersku vežbu bez plana za serijsku proizvodnju.
Ukratko
- Koncept je predstavljen 24. septembra 2026, dan pred otvaranje izloga na Jelisejskim poljima
- Dimenzije iznose 4,12 m dužine, 1,88 m širine i samo 1,27 m visine
- Elektromotor od 270 KS, odnosno 198 kW, pogoni isključivo zadnju osovinu
- Felne su 19 inča napred i 20 inča pozadi, karoserija je od karbonskih vlakana
- Renault je potvrdio da model ide u muzej u Flinsu, a ne u prodajni program
Linije koje citiraju reli bez obaveza prema njemu
Pod haubom koncepta nema motora u klasičnom smislu, ali proporcije se jasno oslanjaju na reli mašine iz šezdesetih i sedamdesetih godina. Prednji trag je uzan, zadnji širok, a razlika između 19 inča napred i 20 inča pozadi pojačava utisak da auto vuče na zadnju osovinu i pre nego što krene s mesta. Boja je trodelni lak nazvan Bleu de France, sa sedefastim slojem i plavičastim vezivom, dok dvostruka bela linija, nekada obična nalepnica, sada prelazi u strukturni element karoserije i proteže se preko celog krova. Šest okruglih LED svetala podseća na dodatne farove kojima su vlasnici osamdesetih kitili svoje osmice pred duže noćne vožnje.

Dizajneri su, prema zvaničnom opisu Renoa, posebno vodili računa da linija izgleda kao jedan potez, bez prekida koji bi odavali da je karoserija sastavljena od više panela. Zadnji deo krova spušta se gotovo do branika, u stilu kupea iz sedamdesetih, a široki blatobrani ostavljaju utisak automobila pripremljenog za uzak planinski put, a ne za gradski saobraćaj.
Pre nego što se pojavio pred novinarima, automobil je nedelju dana stajao u izlogu Carwalk, prostoru koji Reno drži baš na Jelisejskim poljima za povremene izložbe dizajnerskih studija i istorijskih modela. Taj izbor lokacije nije slučajan, jer kompanija svaki veći koncept prvo pokaže prolaznicima u centru Pariza, pa tek onda ponovi predstavljanje na sajmu, gde ga vidi stručna publika i konkurencija.
Enterijer bez suvišnih dugmadi
Unutra dominiraju alkantara i brušeni aluminijum. Sedišta su oblikovana kao kade iz reli automobila, bez elektromotornog podešavanja i bez ijednog ekrana većeg od onog strogo neophodnog za osnovne informacije o vožnji. Dvostruka linija sa karoserije nastavlja se i u kabini, prelazeći iz bele u plavu boju na tepihu i naslonima sedišta. Dizajneri su namerno izbacili sve što nije neophodno za vožnju, pa tabla deluje gotovo ogoljeno, kao kod automobila pripremljenog za stazu, a ne za svakodnevnu upotrebu.

Ovakav pristup enterijeru nije slučajan. Renault je i kod prethodnih konceptnih vozila, poput restomoda modela 17 iz 2024. i umetničkog automobila R5 Diamant, isticao da dizajneri unutra smeju da idu dalje nego kod serijskog modela, bez pravila o udobnosti zadnjih putnika ili prostoru za prtljag.
Osmica koja je osvajala brdske trke i noćne relije
Renault 8 je na tržište stigao 1962. godine, kao naslednik modela Dauphine, sa motorom smeštenim pozadi i pogonom na zadnje točkove. Sportska verzija Gordini pojavila se 1964, prepoznatljiva po plavoj boji s belim prugama i paru dodatnih okruglih farova, a njen 1,1 litarski motor davao je oko 95 konjskih snaga, što je u to vreme bilo gotovo duplo više snage od obične verzije. Od 1967. zapremina motora porasla je na 1255 kubika, a snaga na 100 konjskih snaga, i upravo ta kombinacija lakog tela i zadnjeg pogona pretvorila je osmicu u stalnog učesnika evropskih reli trka.
Ime Gordini, po tjuneru Amedeu Gordiniju koji je sa Renoom sarađivao decenijama, od tog trenutka je postalo sinonim za brže i oštrije verzije običnih modela, od osmice preko petice do kasnijih Klio i Megan izdanja. Baš ta težina imena je razlog zašto je povratak osmice u elektro izdanju izazvao toliko pažnje kod ljubitelja marke, mnogo više nego što bi izazvao koncept bez tog predznaka.
Razlika između 95 konjskih snaga originala i 270 konjskih snaga novog koncepta, gotovo tri puta veća vrednost, dobro ilustruje koliko je elektromotor promenio pravila igre kod malih sportskih kupea. Nekadašnjih devedeset i pet konja bilo je dovoljno da osmica bude najbrža u svojoj klasi, dok danas slična brojka jedva pokriva osnovni paket snage u gradskom hečbeku, pa je upravo zbog toga dizajnerski tim morao da pronađe način da trocifrena snaga iz baterije ne deluje kao obična statistika, nego da dobije vizuelni oblik kroz široke zadnje gume i nizak krov.
Kako je osmica postala domaća priča
Na prostoru bivše Jugoslavije Renault 8 nije stigao samo kao uvozni raritet. Prema domaćim automobilskim arhivama, model se, uz srodnu četvorku, sklapao u ljubljanskom Litostroju, pa je osmica decenijama bila deo svakodnevnog saobraćaja od Beograda do Zagreba i Sarajeva. Verzija Gordini, sa svojom prepoznatljivom bojom i dodatnim farovima, vožena je i u takmičarske svrhe, a za volanom jedne od njih sedeo je Jovica Paliković, opisan u domaćim arhivama kao jedan od najkompletnijih vozača tadašnje države.
Za generaciju koja je polagala vozački ili vozila porodicu na more sedamdesetih i osamdesetih, osmica nije bila apstraktan muzejski eksponat, nego kola koja su stajala u dvorištu, često uz miris benzina i ručnu kočnicu koja je uvek malo popuštala nizbrdo. Upravo to sećanje je razlog zašto fotografije koncepta kruže po domaćim auto forumima i grupama posvećenim starim vozilima, iako je reč o automobilu koji nikada neće stići u Srbiju kao proizvod.
Zanimljivo je i to da je domaća sklopka osmice dolazila u istom periodu kada su kroz Litostroj prolazili i primerci modela 4, pa su se na istim ulicama mogla videti oba brata iz Renoove porodice, jedan skroman i praktičan, drugi, u Gordini izdanju, znatno glasniji i brži. Ta kombinacija svakodnevnog i sportskog modela iz iste fabrike je razlog zašto danas, kad Reno paralelno pravi i obične i ubrzane verzije istih konceptnih ideja, stariji ljubitelji marke prepoznaju obrazac koji ponavlja ono što su gledali pre pola veka.
Zašto Reno kaže da ovo ostaje crtež, a ne proizvod
Prema zvaničnom saopštenju, koncept je nastao iz internog takmičenja u kom je učestvovalo preko 300 skica dizajnera, od kojih su dve odabrane za izradu modela u razmeri 2:5, a jedna od njih je razvijena do pune veličine kao vozni koncept. Potpredsednik za dizajn Aleksandar Malval rekao je da je cilj bio da se izazove emocija spajanjem nasleđa marke sa savremenim trenutkom, povezujući ikone iz prošlosti sa onim što tek dolazi.
Britanski magazin Evo je nakon predstavljanja preneo da je Reno otvoreno nazvao projekat vežbom istraživanja sopstvenog nasleđa, bez obaveze da iz nje proistekne bilo kakav model za prodaju, i ocenio da je takav pristup sasvim razuman jer koncept dizajnerima dozvoljava proporcije, materijale i detalje koje bi homologacija, testovi sudara i pravila o zaštiti pešaka odmah izbrisali iz serijske verzije. Isti obrazac Reno je već primenio sa reinterpretacijom modela 17 i umetničkim automobilom R5 Diamant, koji su ostali jednokratni primerci, dok su, s druge strane, koncepti petice i četvorke završili kao modeli koji se stvarno prodaju širom Evrope. To znači da postojanje koncepta samo po sebi ne garantuje ništa, ali ni ne isključuje da se pojedini detalji jednog dana pojave na nekom budućem modelu.
Realnost za domaće ljubitelje osmice
Za sada niko u ovom delu Evrope ne može da naruči osmicu Gordini, niti postoji najava cenovnika ili datuma eventualnog lansiranja. Realna opcija za kupce koje privlači ta vrsta nostalgije ostaju modeli koji su već u prodaji, električni R5 E-Tech i R4 E-Tech, koji na sličan način pozajmljuju linije iz sedamdesetih i osamdesetih za potpuno novu tehniku pod haubom.
Koncept 8 Gordini pre svega pokazuje da Reno namerava da nastavi da pretražuje sopstveni arhiv kad traži inspiraciju za dizajn, pa nije isključeno da se neki od njegovih detalja, od oblika farova do tretmana dvostruke linije, pojave na budućim serijskim modelima, iako sam ovaj kupe to nikada neće biti. Oni koji se nađu u Parizu između 12. i 18. oktobra mogu da ga vide uživo na sajmu automobila, a kasnije i stalno postavljenog u muzeju Renault Collections u Flinsu, čije je otvaranje za javnost najavljeno za otprilike godinu i po dana od sada.
Za kupce koji danas razmišljaju o zameni starog porodičnog automobila, poruka iz ovog koncepta je uglavnom simbolička, ali nije beznačajna. Reno pokazuje da mu je segment malih, pristupačnih modela s jakim dizajnerskim identitetom i dalje prioritet, a ne nešto čega se stidi u korist viših, skupljih karoserija. Za region u kom je prosečna starost voznog parka visoka, a kupovna moć ograničena, važnije je da taj isti dizajnerski jezik već stiže u obliku realnih, naručivih modela nego da li će baš ovaj dvosedišti kupe ikada dobiti registarske tablice.
Da li će Renault 8 Gordini ići u proizvodnju?
Ne. Reno je u zvaničnom saopštenju jasno naveo da je reč o konceptu posvećenom nasleđu marke, bez najave serijske verzije ili datuma eventualnog lansiranja.
Gde se automobil može videti?
Prvo u izlogu Renault Carwalk na Jelisejskim poljima u Parizu, zatim na Pariskom sajmu automobila od 12. do 18. oktobra 2026, a kasnije trajno u muzeju Renault Collections u Flinsu.
Kolika je snaga elektromotora i koji točkovi su pogonski?
Elektromotor razvija 270 konjskih snaga, odnosno 198 kilovata, i pogoni isključivo zadnju osovinu, isto kao original iz 1964. godine.
Video
Galerija





Izvori
- Renault Media: zvanično saopštenje o konceptu 8 Gordini (media.renault.com)
- Motor1: tehnički podaci i kontekst o konceptu 8 Gordini (motor1.com)
- Evo: analiza zašto koncept ostaje dizajnerska vežba (evo.co.uk)
- Motoring Research: pregled istorije i specifikacija modela (motoringresearch.com)



